Intervju načelnika Generalštaba VS generala Miletića „Večernjim novostima“

Utorak, 29.11.2011 | Intervjui

Moj odlazak sa čela Vojske neće uzdrmati funkcionisanje našeg odbrambenog sistema. Sposobnost Vojske se sigurno neće urušiti - poručuje u intervjuu za „Novosti“ načelnik Generalštaba general Miloje Miletić, koji posle skoro tri godine odlazi sa te pozicije. - Još početkom 2011. znao sam da ću krajem godine ići u penziju. Reč je o planiranoj i redovnoj smeni generacija i očekujem da mlađi ljudi unesu novu energiju i ideje.

IMAMO PLAN ZA SEVER KOSOVA

Odlazeći načelnik Generalštaba Vojske Srbije govori za „Novosti“ o kadrovskim promenama, krizi na Kosovu, reformama. Imamo jake veze i sa Istokom i sa Zapadom

Moj odlazak sa čela Vojske Srbije neće uzdrmati funkcionisanje našeg odbrambenog sistema. Sposobnost Vojske se sigurno neće urušiti - poručuje u intervjuu za „Novosti“ načelnik Generalštaba general Miloje Miletić, koji posle skoro tri godine odlazi sa te pozicije.

On kaže da ga ukaz o penzionisanju, koji je predsednik Boris Tadić doneo sredinom novembra, nije iznenadio:

- Još početkom 2011. znao sam da ću krajem godine ići u penziju. Reč je o planiranoj i redovnoj smeni generacija i očekujem da mlađi ljudi unesu novu energiju i ideje.

U kakvom stanju ostavljate VS? Ima li nedovršenih poslova koje ćete ostaviti svom nasledniku?

- Složen sistem kakav je vojska uvek će biti u procesu manjih ili većih promena, i to čeka svakog sledećeg načelnika GŠ. U protekle tri godine napravili smo značajan iskorak u procesu profesionalizacije, obuke, školstva, u međunarodnoj saradnji, podigli smo ugled i standard pripadnika vojske. To je rezultat timskog rada, Ministarstva odbrane i GŠ. VS je sigurno sada bolje obučena, spremnija, ali predstoji nam još mnogo posla na modernizaciji, opremanju.

Ove kadrovske promene dolaze u delikatnom bezbednosnom momentu, nakon izbijanja krize na severu Kosova...

- Ovo nije prvi put u bliskoj i daljoj istoriji da smo u delikatnoj bezbednosnoj situaciji. Trenutna bezbednosna situacija u Srbiji i regionu je relativno stabilna. I dalje postoje određeni rizici, pre svega na KiM, a delimično i na jugu Srbije i u Raškoj oblasti, ali njihova priroda nije takva da bi se rešavali vojnim putem.

Na koji način VS prati razvoj situacije u pokrajini?

- Neprekidno smo u žiži svih tih zbivanja. Imamo naše organe duž administrativne linije i u stalnom smo kontaktu sa našim ljudima na Kosovu, Kforom i organima međunarodne zajednice koji brinu o bezbednosti. Ne postoji ništa što bi moglo da nas iznenadi.

Mnogi u Srbiji strahuju od nove „Oluje“. Ima li VS plan delovanja, u slučaju ovakvog razvoja situacije?

- Vojska ima planove za prevenciju krize za sva područja za koja procenjuje da bi eventualno mogla da budu izvor određenih nestabilnosti. Takav plan imamo i za KiM. VS će se angažovati i delovati isključivo u skladu sa odlukama državnih organa, Ustavom i zakonima.

Šta kažu vaše bezbednosne procene, kolika je realna opasnost od novog talasa iseljavanja Srba sa KiM?

- U ovom trenutku ne postoje indicije da bi tako nešto moglo da se dogodi. Iskreno se nadam da će dijalog Beograda i Prištine, a i razgovori koje imamo sa organima lokalne samouprave na Kosovu, dovesti do rešenja i da nećemo doći u situaciju da se to rešava vojnim putem. Pogotovo što nije za očekivanje da bilo koje vojno rešenje može da bude dugotrajno i stabilno.

Kako ocenjujete saradnju VS i Kfora, pogotovo što se u poslednjim dešavanjima ova misija često otvoreno stavlja na stranu Prištine?

- Saradnja VS i Kfora je profesionalna i zasnovana je na vojno-tehničkom sporazumu. Ona nije okvir za rešavanje pitanja KiM, ali pruža dobre uslove za politički dijalog. U svim razgovorima neprekidno insistiramo na nepristrasnosti Kfora. Njihovi predstavnici nas uvek uveravaju da sve akcije preduzimaju isključivo u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244.

Planira se povećanje vojnika Kfora na Kosovu, pozdravljate li tu odluku?

- U poslednje dve godine taj broj se smanjivao i pao je na samo oko 5.000 vojnika Kfora. Posle izbijanja krize na severu, doveden je nemačko-austrijski bataljon iz operativne rezerve i trenutno je na KiM angažovano oko 6.000 pripadnika Kfora. Stalno ukazujemo na štetnost i posledice po bezbednost ukoliko dođe do daljeg smanjivanja ovih snaga. Dobili smo uveravanja da će broj vojnika zavisiti od razvoja situacije.

Postoji li opasnost da se kriza sa Kosova prelije i na jug Srbije?

- Problem KiM nije nastao juče, to je rezultat nasleđenih verskih, kulturnih, etničkih, socijalnih razlika iz prošlosti i sigurno je da će biti potrebno vreme da se one prevaziđu. Iskustvo nas uči da se svako pogoršanje situacije na Kosovu odražavalo ne samo na jug Srbije, već na ceo region. Ne možemo isključiti mogućnost prelivanja krize. Mislim da su svi relevantni politički i bezbednosni činioci u regionu svesni opasnosti od eskalacije sukoba. Zato je važno da se nastavi dijalog.

Mogu li tenzije donekle da se spreče većim integrisanjem pripadnika nacionalnih manjina u sistem odbrane?

- Apsolutno. Nažalost, na jugu Srbije nema Albanaca u jedinicama vojske, ne zato što su im vrata zatvorena, već zato što sebe vide u drugim poslovima. S druge strane, pozitivan primer uključivanja pripadnika nacionalnih manjina u VS je Raška oblast, gde raste broj vojnika Bošnjaka.

Poslednja dešavanja na KiM ponovo su pokrenula stare polemike za i protiv ulaska naše zemlje u NATO. Mislite li da je došlo vreme za članstvo?

- Srbiji su potrebni saveznici na svim stranama. Ne smemo da dozvolimo da ostanemo izolovani i usamljeni. Saradnja sa drugim zemljama može da se razvije i u okviru Partnerstva za mir, što mi i sada radimo.

Ima li pritisaka da postanemo članica NATO?

- To se Srbiji ne postavlja kao uslov. Postoje evropske zemlje koje nisu članice NATO, a deo su EU.

Da li su, posle vašeg trogodišnjeg mandata, jače veze VS sa Zapadom ili sa Istokom?

- Za nas je podjednako važna saradnja i sa Rusijom i sa SAD i EU. Štaviše, u nekim segmentima saradnja sa Moskvom je i značajnija, pogotovo u vojno-ekonomskoj oblasti, održavanju i remontu ratne tehnike. Imamo dobru saradnju i sa jednima i sa drugima i nju ćemo i dalje podjednako unapređivati i razvijati.

Hoće li novi talas krize ugroziti započete projekte u reformi sistema odbrane?

- Sigurno da postoji ta opasnost. Što se tiče standarda pripadnika VS, oni će deliti sudbinu svih ostalih građana. Vojska sigurno neće biti privilegovana. Talas krize odražava se na proces modernizacije vojske, ali za sada nema planova da bude smanjen broj pripadnika VS, kojih je trenutno oko 28.000.

S obzirom na to da slede izbori, postoji li opasnost od zloupotrebe vojske u predstojećoj kampanji?
- Ne. Zadovoljan sam nivoom departizacije i depolitizacije VS. U ovom trenutku ne postoji opasnost da vojska, na bilo koji način, bude zloupotrebljena u političke svrhe.

SRPSKI VOJNICI U ŠEST MISIJA

U koliko međunarodnih misija učestvuju pripadnici VS?

- Trenutno 67 vojnika učestvuje u pet misija UN i jednoj EU. Naš vod je na Kipru, a jedan će početkom 2012. otići u Liban. Sledeće godine značajno će se povećati naše učešće u mirovnim misijama.

NE ZAOSTAJEMO ZA SUSEDIMA

Pripadnici VS su posle skoro dve decenije dobili nove uniforme. U kakvom stanju su ostali resursi VS, pogotovo naoružanje?

- Reformski proces je zbog krize bio najsporiji u oblasti modernizacije vojske. Ali, ne zaostajemo za zemljama u okruženju. Jedan od ozbiljnijih problema su resursi u vazduhoplovstvu, ali nadam se da će i to uskoro biti razrešeno.

Danijela MILINKOVIĆ

Povezane vesti