Intervju načelnika Generalštaba Vojske Srbije general potpukovnika Miloja Miletića za Večernje novosti

Sreda, 19.5.2010 | Intervjui

Kriza nije ozbiljnije ugrozila reformu našeg sistema odbrane i najkasnije do početka sledeće godine Srbija će konačno dobiti profesionalnu vojsku. Naša armija brojaće 30.000 ljudi, sa aktivnom rezervom, biće dobro uvežbana, naoružana i spremna da odgovori na sve bezbednosne rizike. To su očekivanja načelnika Generalštaba general-potpukovnika Miloja Miletića, koji u intervjuu za ”Novosti” poručuje da ne postoji nijedna prepreka da se taj proces ne završi u zadatom roku.

NAJVEĆA PRETNjA SA KOSOVA

KRIZA nije ozbiljnije ugrozila reformu našeg sistema odbrane i najkasnije do početka sledeće godine Srbija će konačno dobiti profesionalnu vojsku. Naša armija brojaće 30.000 ljudi, sa aktivnom rezervom, biće dobro uvežbana, naoružana i spremna da odgovori na sve bezbednosne rizike.
To su očekivanja načelnika Generalštaba general-potpukovnika Miloja Miletića, koji u intervjuu za ”Novosti” poručuje da ne postoji nijedna prepreka da se taj proces ne završi u zadatom roku.
* Početkom maja raspisali ste konkurs za prijem profesionalnih vojnika, kakav odziv očekujete?
- Očekujemo četiri-pet kandidata za jedno formacijsko mesto. Prošle godine imali smo oko 10.000 molbi za prijem u profesionalnu službu, a od početka godine oko 4.500. To su značajne brojke, one ne iznenađuju, ali nam omogućavaju da biramo kvalitet u cilju obezbeđenja operativnih sposobnosti.
* Hoće li uskoro rasti plate profesionalnih vojnika, sada su oko 300 evra?
- Naravno da nismo zadovoljni tom cifrom, i to nije plata s kojom računamo da ćemo u budućnosti izgrađivati profesionalnu vojsku. Ali, to je naša stvarnost u ovom trenutku, s obzirom na ekonomsku situaciju, probleme s budzetskim sredstvima i činjenicu da su zarade zamrznute odlukom Vlade.
* Da li je otvaranje vojne misije pri NATO, znak približavanja članstvu u ovom vojnom savezu?
- Intenziviranje saradnje sa NATO u okviru programa Partnerstvo za mir nije signal ili priprema za ulazak u NATO. Mi samostalno, bez ikakvog uslovljavanja, biramo aktivnosti u kojima ćemo učestvovati. Status vojne neutralnosti ne tretiramo samo deklarativno. Naprotiv, u skladu sa tim izvršili smo prilagođavanja i u doktrinarnoj i u organizacionoj sferi. Da nije tako, naša vojska bi danas izgledala drugačije i bila bi manja.
* Kakve će konkretne koristi Vojska imati od ove kancelarije?
- Očekujem da ona bude otvorena u narednih mesec-dva, a tada ćemo imati bolju komunikaciju sa zemljama partnerima, kvalitetniji pristup informacijama, bolju razmenu podataka, mogućnosti za širi izbor aktivnosti na kojima možemo da sarađujemo u okviru PzM...
* Da li je, prilikom Vašeg nedavnog boravka u Americi, bilo pritisaka da naša zemlja promeni stav o članstvu u NATO?
- Nije. U SAD sam imao niz susreta sa vojnicima, a mi ne razgovaramo na taj način. I njima, kao i meni, jasno je da je članstvo u NATO stvar politike, a ne vojske. A, proglašena neutralnost nije problem za saradnju ni sa Amerikom ni sa zemljama.
* Mnogi smatraju da nije moguće da ostanemo vojno neutralni, i da će nam zahtev za članstvo u alijansi biti isporučen kako se budemo približavali EU?
- Od 192 zemlje članice UN, u NATO je njih 28. EU ima 27 zemalja, od toga šest nisu u NATO. Postoji veliki broj mogućnosti za integracije i saradnju sa drugim zemljama, ne treba sve svoditi na NATO.
* Jeste li zadovoljni nivoom saradnje koju Vojska ima sa ruskim oružanim snagama?
- Nisam. Postoji niz oblasti u kojima bismo mogli da unapredimo saradnju. Početkom godine, sreo sam se sa generalom Makarovim, načelnikom GŠ ruske vojske, i pozvao ga da krajem godine poseti Srbiju. Prihvatio je poziv i očekujem da će posle posete naši

vojni odnosi poprimiti sasvim novu dimenziju.
* Koliko je ulaskom Albanije i Hrvatske u NATO ugrožen naš vojni liderski potencijal u regionu?
- VS ne gradi svoje sposobnosti sa liderskim ciljem, već su one određene dodeljenim misijama i zadacima. Naša vojska i dalje ima razvijene kapacitete u okviru vojnog školstva, zdravstva, namenske industrije, treninga, obuke... Ulazak Albanije i Hrvatske u NATO treba posmatrati sa aspekta jačanja opšte bezbednosne situacije u regionu.
* Šta je, u ovom trenutku, najveća pretnja bezbednosti Srbije?
- Najveću pretnju predstavlja jednostrano proglašena nezavisnost KiM. Prostor KiM je snažno uporište organizovanog kriminala, i to je nešto što u ovom trenutku predstavlja najveći bezbednosni izazov za Srbiju.
* Očekujete li nov talas nasilja na Kosovu posle odluke MSP u Hagu?
- Pretnja nasiljem je oprobani metod kojim Albanci na KiM vrše pritisak na međunarodnu zajednicu. Ukoliko odluka suda ne bude u skladu sa njihovim interesima, a ja se iskreno nadam da neće, može doći do destabilizacije i nasilja. Imam uveravanja komandanta Kfora da će njihove snage na KiM sprečiti da se tako nešto desi.
* Mogu li se te nestabilnosti preliti i na jug Srbije i da li je naša vojska spremna?
- Dosadašnja iskustva govore da se svaka nestabilnost na KiM neposredno odražava na bezbednost u celom regionu, a posebno na jug centralne Srbije. VS je spremna za odgovor na takav scenario i ima dovoljno kapaciteta da obezbedi mir na tom prostoru.
* Na čiju inicijativu su, posle dve godine, obnovljeni sastanci sa Kforom?
- Razvoj situacije je uslovio potrebu za održavanjem sastanaka na visokom nivou i ubuduće će oni biti redovni. Odlukom da obustave saradnju sa kosovskim snagama bezbednosti, posle njihovog angažovanja na proslavi Dana epopeje u Prištini, bez odobrenja Kfora, NATO nam je pokazao da nas doživljava kao ozbiljne partnere. A naša saradnja biće uspešna u onoj meri u kojoj se ljudi na KiM i duž administrativne linije budu osećali sigurno.
* Jeste li komandantu Kfora preneli zabrinutost zbog smanjenja broja njihovih vojnika na Kosovu?
- Da, jer smatramo da se još nisu stekli uslovi za to. Pozitivno je što je u februaru dogovoreno da se sva eventualna naredna smanjenja snaga Kfora sprovedu tek posle detaljnih analiza i procene bezbednosne situacije na terenu.
* Na koji način smanjujete korupciju u Vojsci i da li se u ovom trenutku vode neke interne istrage?
- Ne raspolažemo podacima o postojanju korupcije i preduzimamo sve mere da se ona predupredi. Posle perioda kada su iz Vojske stizale neke neprijatne vesti, a ona dovođena u centar raznih skandala, već duži period se za nas ne vezuju nikakve afere i činimo sve da tako i ostane.
* Ali, mnoge afere, poput ”slučaja Topčider” ostale su nerazjašnjene...
- To je sada u rukama pravosudnih organa, mi nemamo mogućnosti da na bilo koji način utičemo na to. Vojska, posle porodica tih vojnika, sigurno najviše želi da se sazna prava istina.

NIŠTA SA HAGOM
*
JESTE li se sreli sa Seržom Bramercom prilikom njegove prošlonedeljne posete Beogradu? Traži li još Mladića u kasarnama?
- Ne. Mislim da je sada svima jasno da Vojska nema nikakve veze sa haškim beguncima.

BOLjE VOJNA OPREMA NEGO SATELIT
*
HOĆETE li podržati ministra Šutanovca koji predlaže da se ”afera satelit” razreši tako što bi Srbija za 36 miliona evra uzela vojnu opremu i naoružanje?
- Ako pitate vojnika da li mu treba savremena vojna oprema u vrednosti od 36 miliona evra, odgovor je, naravno, pozitivan. Mislim da bi uspeh ove inicijative doprineo povoljnijem ishodu spora za Srbiju, ali i unapređenju operativnih sposobnosti Vojske.

MESTO NAM JE BILO NA PARADI
*
DA li vas je iznenadilo to što pripadnici VS nisu dobili poziv za paradu u Moskvi i jeste li tražili objašnjenje za to?
- Smatram da je nama bilo mesto na paradi, s obzirom na našu ulogu u Drugom svetskom ratu i žrtve koje je srpski narod imao. Nije na Vojsci da traži objašnjenje zašto nismo bili tamo.

 

Povezane vesti