Intervju načelnika Generalštaba Vojske Srbije general potpukovnika Miloja Miletića za Večernje novosti
Kriza nije ozbiljnije ugrozila reformu našeg sistema odbrane i najkasnije do početka sledeće godine Srbija će konačno dobiti profesionalnu vojsku. Naša armija brojaće 30.000 ljudi, sa aktivnom rezervom, biće dobro uvežbana, naoružana i spremna da odgovori na sve bezbednosne rizike. To su očekivanja načelnika Generalštaba general-potpukovnika Miloja Miletića, koji u intervjuu za ”Novosti” poručuje da ne postoji nijedna prepreka da se taj proces ne završi u zadatom roku.
NAJVEĆA PRETNjA SA KOSOVA
KRIZA
nije ozbiljnije ugrozila reformu našeg sistema odbrane i najkasnije do početka
sledeće godine Srbija će konačno dobiti profesionalnu vojsku. Naša
armija brojaće 30.000 ljudi, sa aktivnom rezervom, biće dobro uvežbana,
naoružana i spremna da odgovori na sve bezbednosne rizike.
To su očekivanja načelnika Generalštaba general-potpukovnika Miloja Miletića,
koji u intervjuu za ”Novosti” poručuje da ne postoji nijedna prepreka da se taj
proces ne završi u zadatom roku.
* Početkom maja raspisali ste konkurs za prijem profesionalnih vojnika,
kakav odziv očekujete?
- Očekujemo četiri-pet kandidata za jedno formacijsko mesto. Prošle godine
imali smo oko 10.000 molbi za prijem u profesionalnu službu, a od početka
godine oko 4.500. To su značajne brojke, one ne iznenađuju, ali nam omogućavaju
da biramo kvalitet u cilju obezbeđenja operativnih sposobnosti.
* Hoće li uskoro rasti plate profesionalnih vojnika, sada su oko 300
evra?
- Naravno da nismo zadovoljni tom cifrom, i to nije plata s kojom računamo da
ćemo u budućnosti izgrađivati profesionalnu vojsku. Ali, to je naša stvarnost u
ovom trenutku, s obzirom na ekonomsku situaciju, probleme s budzetskim
sredstvima i činjenicu da su zarade zamrznute odlukom Vlade.
* Da li je otvaranje vojne misije pri NATO, znak približavanja članstvu u
ovom vojnom savezu?
- Intenziviranje saradnje sa NATO u okviru programa Partnerstvo za mir nije
signal ili priprema za ulazak u NATO. Mi samostalno, bez ikakvog uslovljavanja,
biramo aktivnosti u kojima ćemo učestvovati. Status vojne neutralnosti ne
tretiramo samo deklarativno. Naprotiv, u skladu sa tim izvršili smo
prilagođavanja i u doktrinarnoj i u organizacionoj sferi. Da nije tako, naša vojska bi danas izgledala drugačije i bila bi manja.
* Kakve će konkretne koristi Vojska imati od ove kancelarije?
- Očekujem da ona bude otvorena u narednih mesec-dva, a tada ćemo imati bolju komunikaciju sa zemljama partnerima, kvalitetniji pristup informacijama, bolju razmenu podataka, mogućnosti za širi izbor aktivnosti na kojima možemo da sarađujemo u okviru PzM...
* Da li je,
prilikom Vašeg nedavnog boravka u Americi,
bilo pritisaka da naša zemlja promeni stav o članstvu u NATO?
- Nije. U SAD sam imao niz susreta sa vojnicima, a mi ne razgovaramo na taj način. I njima, kao i meni, jasno je da je članstvo u NATO stvar politike, a ne vojske. A, proglašena neutralnost nije problem za saradnju ni sa Amerikom ni sa zemljama.
* Mnogi smatraju da nije moguće da ostanemo vojno neutralni,
i da će nam zahtev za članstvo u alijansi biti isporučen kako se budemo približavali EU?
- Od 192 zemlje članice UN, u NATO je njih 28. EU ima 27 zemalja, od toga šest nisu u NATO. Postoji veliki broj mogućnosti za integracije i saradnju sa drugim zemljama, ne treba sve svoditi na NATO.
* Jeste li zadovoljni nivoom saradnje koju Vojska ima sa ruskim oružanim snagama?
- Nisam. Postoji niz oblasti u kojima bismo mogli da unapredimo saradnju. Početkom godine, sreo sam se sa generalom Makarovim, načelnikom GŠ ruske vojske, i pozvao ga da krajem godine poseti Srbiju. Prihvatio je poziv i očekujem da će
posle posete naši
vojni odnosi poprimiti sasvim novu dimenziju.
* Koliko je ulaskom Albanije i Hrvatske u NATO ugrožen naš vojni
liderski potencijal u regionu?
- VS ne gradi svoje sposobnosti sa liderskim ciljem, već su one određene
dodeljenim misijama i zadacima. Naša vojska i dalje ima razvijene kapacitete u
okviru vojnog školstva, zdravstva, namenske industrije, treninga, obuke...
Ulazak Albanije i Hrvatske u NATO treba posmatrati sa aspekta jačanja opšte
bezbednosne situacije u regionu.
* Šta je, u ovom trenutku, najveća pretnja bezbednosti Srbije?
- Najveću pretnju predstavlja jednostrano proglašena nezavisnost KiM. Prostor KiM
je snažno uporište organizovanog kriminala, i to je nešto što u ovom trenutku
predstavlja najveći bezbednosni izazov za Srbiju.
* Očekujete li nov talas nasilja na Kosovu posle odluke MSP u Hagu?
- Pretnja nasiljem je oprobani metod kojim Albanci na KiM vrše pritisak na
međunarodnu zajednicu. Ukoliko odluka suda ne bude u skladu sa njihovim
interesima, a ja se iskreno nadam da neće, može doći do destabilizacije i
nasilja. Imam uveravanja komandanta Kfora da će njihove snage na KiM sprečiti da
se tako nešto desi.
* Mogu li se te nestabilnosti preliti i na jug Srbije i da li je naša
vojska spremna?
- Dosadašnja iskustva govore da se svaka nestabilnost na KiM neposredno odražava
na bezbednost u celom regionu, a posebno na jug centralne Srbije. VS je spremna za odgovor na takav scenario i ima dovoljno kapaciteta da obezbedi mir na tom prostoru.
* Na čiju inicijativu su,
posle dve godine,
obnovljeni sastanci sa Kforom?
- Razvoj situacije je uslovio potrebu za održavanjem sastanaka na visokom nivou i ubuduće će oni biti redovni. Odlukom da obustave saradnju sa kosovskim snagama bezbednosti, posle njihovog angažovanja na proslavi Dana epopeje u Prištini, bez odobrenja Kfora, NATO nam je pokazao da nas doživljava kao ozbiljne partnere. A naša saradnja biće uspešna u onoj meri u kojoj se ljudi na KiM i duž administrativne linije budu osećali sigurno.
* Jeste li komandantu Kfora preneli zabrinutost zbog smanjenja broja njihovih vojnika na Kosovu?
- Da, jer smatramo da se još nisu stekli uslovi za to. Pozitivno je što je u februaru dogovoreno da se sva eventualna naredna smanjenja snaga Kfora sprovedu tek posle detaljnih analiza i procene bezbednosne situacije na terenu.
* Na koji način smanjujete korupciju u Vojsci i da li se u ovom trenutku vode neke interne istrage?
- Ne raspolažemo podacima o postojanju korupcije i preduzimamo sve mere da se ona predupredi. Posle perioda kada su iz Vojske stizale neke neprijatne vesti, a ona dovođena u centar raznih skandala, već duži period se za nas ne vezuju nikakve afere i činimo sve da tako i ostane.
* Ali,
mnoge afere,
poput ”slučaja Topčider” ostale su nerazjašnjene...
- To je sada u rukama pravosudnih organa, mi nemamo mogućnosti da na bilo koji način utičemo na to. Vojska, posle porodica tih vojnika, sigurno najviše želi da se sazna prava istina.
NIŠTA SA HAGOM
* JESTE li se sreli sa Seržom Bramercom prilikom njegove prošlonedeljne posete Beogradu?
Traži li još Mladića u kasarnama?
- Ne. Mislim da je sada svima jasno da Vojska nema nikakve veze sa haškim beguncima.
BOLjE VOJNA OPREMA NEGO SATELIT
* HOĆETE li podržati ministra Šutanovca koji predlaže da se
”afera satelit”
razreši tako što bi Srbija za
36 miliona evra uzela vojnu opremu i naoružanje?
- Ako pitate vojnika da li mu treba savremena vojna oprema u vrednosti od 36 miliona evra, odgovor je, naravno, pozitivan. Mislim da bi uspeh ove inicijative doprineo povoljnijem ishodu spora za Srbiju, ali i unapređenju operativnih sposobnosti Vojske.
MESTO NAM JE BILO NA PARADI
* DA li vas je iznenadilo to što pripadnici VS nisu dobili poziv za paradu u Moskvi i jeste li tražili objašnjenje za to?
- Smatram da je nama bilo mesto na paradi, s obzirom na našu ulogu u Drugom svetskom ratu i žrtve koje je srpski narod imao. Nije na Vojsci da traži objašnjenje zašto nismo bili tamo.